Project Description

//////// RAFF DOKUMENTARNI FILM

LEJLA DEDIĆ, selektorica

Kada sam od kolege Roberta Zubera čula da želi organizirati festival istraživačkog filma na otoku Rabu, u startu je zvučalo zanimljivo. Zamislio je da će uz glazbenu scenu, koju će pažljivo birati selektor Zoran Kekić, i igrani film u selekciji Vladana Petkovića imati i dokumentarnu selekciju, koju je želio povjeriti meni. Uz to što je ideja zvučala zanimljivo i što mi je Robert poklonio povjerenje, meni je to predstavljalo i izazov jer moram priznati da su mi tog momenta pala samo dva dokumentarna naslova na pamet. U Hrvatskoj, kao i u cijeloj regiji, malo tko se bavi istraživačkim dokumentarnim filmom, ali trebali smo od nekuda krenuti. 

Šest je naslova odabrano za natjecateljsku selekciju.

Prvi film koji je ušao u dokumentarnu selekciju za RAFF jest „Bellingcat“. Film je imao svjetsku premijeru na IDFA-u u studenome 2018., nakon čega je nastavio svoje festivalsko putovanje po Europi i svijetu. Film je nastao tako što nam je redatelj, pisac i snimatelj Hans Pool želio ispričati priču o pet tipova koji sjede za svojim računalima, tj. o istini u postčinjeničnom svijetu. Priča prati revolucionarni uspon „građanskog istraživačkog novinarstva“, poznatog kao Bellingcat, a riječ je o grupi internetskih istraživača posvećenih  razotkrivanju istine u nejasnim medijskim pričama iz cijelog svijeta. „Inovativni dokumentarac“, kako piše Variety.

Hans Block i Moritz Riesewieck surađuju od 2007., ali su s filmom „Čistači“ 2018. debitirali kao režiseri. Film se bavi pitanjima: Kada postavite nešto na internet, možete li biti sigurni da će ondje i ostati? Tko kontrolira ono što vidimo… i što mislimo? Zavirite u nepoznatu industriju digitalnog čišćenja, gdje se internet rješava sadržaja koji mu se ne sviđa. Od zajedničke društvene vizije globalnog sela do mreže lažnih vijesti i radikalizacije, film prikazuje uspon i pad utopijske ideologije društvenih medija. „Fascinirajuće i zastrašujuće u jednakim omjerima“, prema Toronto Staru.

Zatim vam donosimo film „More sjena“, dobitnika nagrade publike na Sundanceu. Film prati tajne istražitelje, ekologe, novinare i meksičku mornaricu na njihovom očajničkom putu da spase najmanju  vrstu kitova od izumiranja i dovedu pripadnike međunarodnog organiziranog kriminala pred lice pravde. Radi se o tzv. dokumentarnom ekotrileru u režiji Richarda Ladkanija.

„Tak kak je“ dirljiva je priča o ocu koji pokušava ostvariti svoje pravo da nakon razvoda viđa kćer, što mu bivša supruga brani. Film je prikazan na Danima hrvatskog filma 2018. i na Festivalu mediteranskog filma Split 2018. Riječ je o „portretu čovjeka, doduše primarno i vrlo komprimirano prikazanog unutar problema u kojem se našao“, kaže redatelj Oremović, koji je i sam prošao razvod te na vlastitoj koži, kao otac, osjetio manji dio nepravde i predrasuda sustava koji bi prvi trebao biti lišen takvog načina gledanja na ljude i njihove sudbine.

Redatelj, producent i pisac Sergio Ghizzardi, nakon deset godina rada finalizira „Zeleno Zlato“, dokumentarno-istraživački film koji nas vodi u srce obnavljanja energije i agrogoriva koja su u jednom trenutku predstavljena kao rješenje za tri velike krize s kojima se svijet suočava: energetsku krizu, gospodarsku i financijsku krizu te ekološku krizu.

„Neriješeni slučaj Hammarskjöld“ film je Madsa Brüggera, danskog filmaša i TV voditelja, koji svojim smislom za humor, predanošću i odličnim partnerstvom s privatnim istražiteljem Göranom Björkdahlom pokušava riješiti slučaj misteriozne smrti Daga Hammarskjölda. Dok se istraga bliži kraju, oni otkrivaju zločin mnogo gori od ubojstva generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, što ovaj film čini pravim istraživačkim majstorlukom! 

Na kraju, zaista mi se sviđa ono što je kolega Vladan napisao, a vrijedi i za jednu i za drugu selekciju:

„Iznad svega, svi ovi filmovi nose važne, humanističke poruke o toleranciji, razumijevanju, jednakosti, nadi i ljubavi te važnosti otkrivanja tajni iz prošlosti kako se zla povijest ne bi ponavljala. I to je upravo ono što autori najboljih istraživačkih filmova rade: detaljno i posvećeno istražuju određene teme i pretvaraju ih u uspješna umjetnička djela, kako bi nas zainteresirali za dijelove društva koje često zanemarujemo i približili nam ih. Ostalo je na nama.“

(Lejla Dedić rođena je 1972. godine u Konjicu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 1997. s temom „Mediji i društvo“ na Sveučilištu South Bank u Londonu. Ima više od 20 godina iskustva u medijskom sektoru. Radila je za BBC World Service Trust/Media Action, a od 2011. godine radi u Programskom odjelu Al Jazeere Balkans kao programska producentica zadužena za nabavu i koprodukcije.)