FILMOVI 3. RAFF-A – riječ selektora
Piše: Vladan Petković
Nakon prošlogodišnjeg simboličnog izdanja u kojem smo ipak publici uspjeli prikazati dva sjajna filma, RAFF se vraća u punoj snazi i s izvrsnim programom.
U konkurenciji je šest filmova, od čega tri igrana i tri dokumentarna. Svaki od njih na svoj način istražuje raznovrsne teme, ali oni kojima epitet “istraživački” najviše pristaje svakako su dva dokumentarca.
Na otvaranju festivala gledat ćete Projekt Kartel francuskog redatelja Julesa Giraudata, vrtoglavo uzbudljivu priču o ubojstvu jedne istraživačke novinarke u Meksiku. To je zemlja u kojoj novinari najviše ginu, više nego u Siriji ili Afganistanu, što je rezultat beskrupuloznosti i nemilosrdnosti svemoćnih kartela koji prodaju drogu. 60 novinara iz 25 medijskih kuća širom svijeta udružilo se da rasvijetli ovo ubojstvo i podrži svoje hrabre meksičke kolege.
Iako se može činiti da ova tema nije tako bliska našem podneblju i publici, pritisci na novinare u Europi, pa i u Hrvatskoj i regiji su sve veći, i nije teško zamisliti da se ovako nešto uskoro dogodi i kod nas.
S druge strane, film Prava cijena online poslova kanadske redateljice Shannon Walsh
bavi se temom koja je svima bliska: online uslugama koje svakodnevno koristimo kao što su dostava hrane i namirnica, koja je posebno eksplodirala u vreme pandemije. Alternativne taksi službe poput Ubera i Bolta su nam stalno pred očima, ali nismo upoznati s uvjetima u kojima ovi ljudi rade: bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, uvijek u riziku da će ih jedna loša ocjena korisnika izbaciti s posla. Ali ove ljude mi bar vidimo i možemo pretpostaviti da nisu prezadovoljni svojim poslom, dok na internetu postoji čitava armija radnika koji obavljaju nevidljve poslove za koje nas velike korporacije uvjeravaju da ih zapravo obavlja umjetna inteligencija. Nije tako: umjetna inteligencija je zapravo vrlo ograničena, i ljudska bića su ta koji imaju sposobnost odlučivanja bez dostupnih informacija. Tako milijuni ljudi od Indije preko Nigerije do SAD označavaju slike na društvenim mrežama, ispunjavaju ankete, transkribiraju audio snimke, i podučavaju umjetnu inteligenciju za plaće koje se kreću od nekoliko centi do 2-3 dolara po satu. Nakon ovog filma, drugačije ćete gledati na mnoge dijelove svog života koje ste do sada uzimali zdravo za gotovo.
Među igranim filmovima, sretni smo što imamo međunarodno najuspješniji hrvatski film u ovom stoljeću: Murinu Antonete Alamat Kusijanović, za koji je ova mlada redateljica dobila nagradu Zlatna kamera na Cannesu, kao najbolji debitantski film u svim programima najprestižnijeg svjetskog festivala. Autorica istražuje odnose u okviru jedne dalmatinske obitelji predvođene dominantnim, veoma patrijarhalnim ali i nesigurnim ocem Antom (Leon Lučev u još jednoj izvanrednoj ulozi). Njegova kćer Julija (sjajna debitantica Gracija Filipović) i supruga Nela (srpsko-danska glumica Danica Ćurčić) fascinirane su gostom iz inostranstva, milijunašem Javierom (novozelandska zvijezda Cliff Curtis), a Ante ga pokušava impresionirati i prodati mu svoju zemlju. Intimna, snažna priča o potrebi za ljubavlju i slobodom dopunjena je društveno-ekonomskim aspektom dobro poznatim našoj publici.
Još jedna hrvatska autorica nam dolazi sa svojim drugim dugometražnim dokumentarcem. Tiha K. Gudac, poznata po sjajnom filmu Goli o stradanju njenih djeda i bake na Golom Otoku, snimila je Žicu, izuzetno odmjeren i pronicljiv film o žilet-žici na granici između Hrvatske i Slovenije uz rijeku Unu, kojom se pokušava spriječiti prolaz izbjeglica u Šengensku zonu. Naravno da to remeti život ljudi s obje strane granice koji su navikli da surađuju i žive skupa, gdje se stvaraju ljubavi i prijateljstva i nove obitelji, ali prave žrtve su naravno izbjeglice, koje hrvatska policija tretira nemilosrdno i u tome je među najnasilnijima u Europi.
Iz Srbije nam, s druge strane, dolazi jedan neobičan triler: Lihvar, mladog redatelja Nemanje Ćeranića, prati Mundira (izvrsni naturščik Dušan Petković) koji se želi povući iz posla i otvoriti teretanu, opterećen godinama i dijabetesom. Naravno, u svijetu kriminala stvari nikad nisu tako jednostavne, i mala greška ga može skupo koštati. Ono što ovaj film čini posebno intrigantnim je to što je smješten u Inđiju, mali, lijepi i uređeni grad u Vojvodini, sličniji Varaždinu nego Beogradu – recimo da se zato ovdje radi o jednom sunčanom noiru.
I na kraju, konkurenciju zaokružuje prošlogodišnji pobjednik Sarajevo Film Festivala, Egzil kosovskog režisera Visara Morine. Sredovječni kosovski inženjer Džafer živi i radi u Njemačkoj, i počinje da primjećuje da ga na poslu diskriminiraju i ponižavaju zbog njegovog podrijetla. Ovaj film istražuje imigrantsko iskustvo na uvjerljiv i bolan način: što je zapravo istina, a što glavni junak umišlja? I koliko je odgovor na to pitanje uopće važan, ako je društvena klima u kojoj pojedinac živi takva da ga navodi na misli i emocije koje lako skliznu u paranoju?
U ovogodišnjem izdanju, RAFF ide korak dalje nego ikad ranije, donoseći vam ne samo uzbudljive filmove o očekivanim istraživačkim temama, već i suštinska preispitivanja fundamentalnih ljudskih osobina i emocija koje ih vode u životu. Također, ponosni smo što promoviramo redateljice, sa tri od šest filmova u režiji sjajnih, talentiranih žena. Budućnost je imenica ženskog roda, a svijet u kojem se danas nalazimo, izgrađen u korist i po željama muškaraca, dokazuje nam da, ako želimo svjetlije dane pred sobom, trebamo prigrliti žensku perspektivu i senzibilnost.
