Nedjelja Večernji list, 17. kolovoza 2025.
razgovarala Tia Špero
fotografija Boris Ščitar/Pixsell
Iako se često ponavlja pravilo da je sedma godina svakog odnosa prokleta – ili barem kritična (“The Seven Year Itch”!), to sigurno nije slučaj s Rab Film Festivalom i njegovim sedmim izdanjem, koje će se ove godine održati od 23. do 27. kolovoza. Štoviše, ekipa RAFF-a ovu godinu naziva – sretnom sedmom godinom. A budući da je već šestu godinu zadatak potpisnice ovih redova da, u razgovoru s Robertom Zuberom, osnivačem i direktorom ovog jedinstvenog festivala istraživačkog filma, najavi njihov program, odgovorno možemo tvrditi da nas ovog puta čeka još zanimljivije, veće i raskošnije izdanje.
– Moram reći da smo okupili vrlo kvalitetnu ekipu. Naravno, uvijek postoje izazovi u organiziranju festivala na otoku, ali mislim da smo već dobro uhodani. Ipak, sasvim je drukčije organizirati festival na kopnu, u većem gradu, nego na jednom otoku! Želja nam je, primjerice, imati što više gostiju, ali to sa sobom povlači pitanje organizacije prijevoza, od leta pa do trajekta. Međutim, već smo naučili da je to jednostavno tako kako jest, da moramo uračunati i ta putovanja, a nadamo se i da će gosti koji stignu na Rab uvidjeti koliko je to lijepo mjesto pada im te putešestvije neće ni najmanje smetati. S godinama smo prihvatili da neke stvari ne možemo promijeniti, pa se moramo prilagoditi i nešto odraditi na drukčiji način. No, činjenica da smo na otoku donosi nam i prednosti koje drugi nemaju, poput jedinstvenog Kina Kaich na barkama koje smo radili na ranijim izdanjima festivala. Mislim da posebnost otoka kao takvog daje našem festivalu i neku patinu, romantičnu atmosferu, nešto drukčije. Jednostavno je posebnije gledati film uz šum mora, zvukove valova, barki i galebova – govori Zuber o sedmoj godini festivala na otoku.
Duga i uspješna suradnja koju festival njeguje s Gradom Rabom i Pučkim Otvorenim učilištem Rab pokazuje da je ljubav obostrana, te da je Rab, dok Jadran proždire masovni turizam, sretan što svoju turističku ponudu može obogatiti i kulturnim sadržajem. Pitali smo Zubera, jesu li dosad primijetili da neki posjetitelji dolaze na Rab baš zbog RAFF-a?
“Nadam se da će turizam u godinama koje dolaze shvatiti da je i kultura izvozni
proizvod, kao što je to i ono što baštinimo od prirode i naših predaka”, kaže Zuber
– Mislim da jedan dio ljudi svakako dolazi zbog nas, barem ako je suditi prema porukama naših prijatelja i poznanika koji nam javljaju da su svoj odmor i smještaj na Rabu rezervirali baš za vrijeme festivala. Što se kulturnog turizma tiče, nedavno sam u jednim novinama pročitao tekst o tome što to turisti rade kad pada kiša i kako je zbog nevremena ovog ljeta dosta ljudi napustilo Hrvatsku. Vjerujem da je to mnoge turističke djelatnike i ugostitelje okrenulo prema činjenici da kultura nije samo privjesak, da je prošlo vrijeme kada smo smatrali da je sve što možemo ponuditi plaža i obala, koliko god prekrasni bili. Nadam se da će turizam u godinama koje dolaze shvatiti da je i kultura izvozni proizvod, kao što je to i ono što baštinimo od prirode i naših predaka. Pogledamo li mjesta na koja najviše dolaze turisti, poput Dubrovnika sa zidinama, Splita i Dioklecijanove palače, ili Pule i Vespazijanove Arene – i to je, nećete vjerovati, kultura. Kultura ostaje žilava, ne nestaje, stalno nas podsjeća da nije tek trošak i nužno zlo. Naravno, treba se pronaći balans između kulturnih djelatnosti i onoga što donosi profit. Mi, kao festival, imamo sreću jer imamo dobre partnere koji to razumiju. Tako, primjerice, Valamar, naš najveći sponzor, kada priprema ponudu za svoje goste, u nju uključuje i naš festivalski program. Jer, kao što je dio dobre ponude i kvalitetna riba, tako je i kvalitetna predstava, film ili koncert – objašnjava Zuber.
Međutim, napominje Zuber, oni nipošto nisu “Rabu otkrili film”, jer Rabljani i film vole se već više od čitavog stoljeća. Naime, na tom je otoku, možda i jedinom na Jadranu koji se može po hvaliti s dva kina, prvo kino otvoreno prije čak 113 godina. Prvi projektor je na Rab stigao 1913. godine i bio smješten na Trg slobode, popularno zvanu Pjacetu, koja je ujedno i središnje mjesto okupljanja posjetitelja RAFF-a. I zato će ekipa festivala upravo na toj lokaciji, više od stotinu godina kasnije, otvoriti treće festivalska kino – Kino Murnau. Kino nosi ime po njemačkom redatelju F. W. Murnauu, najpoznatijem po kultnom klasiku “Nosferatu”. No, kakve to veze Murnau ima s Rabom?
– Istražujući filmsku povijest Raba. shvatili smo da je ona bogatija nego što smo mogli zamisliti. Naime, godinu dana nakon što je snimio svoj slavni horor. Murnau je snimio svoju prvu i jedinu komediju, “Financije velikog vojvode”. Kao lokacije za snimanje odabrao je ni više ni manje nego Hrvatsku, i to Split, Zadar i – Rab. “Financije velikog vojvode” iz 1924. godine tako je zapravo najstariji očuvani igrani film strane produkcije u Hrvatskoj. A u tom nijemom filmu riječ je o velikom vojvodi Ramonu XX. od Abbaca, vladaru izmišljene mediteranske državice, koji se našao pred bankrotom, dok mu dvojica uzurpatora žele preoteti otok… Ubrzo smo shvatili da, iako je “Financije velikog vojvode” sniman na Rabu, Rabljani zapravo nikada nisu imali priliku po gledati film. U Hrvatskoj je prikazan samo u Zagrebu, u tadašnjem Kinu Balkan, koje danas poznajemo kao Kino Europa. Igrom slučaja, prvi dan našeg festivala pada točno dva tjedna prije stote obljetnice zagrebačke premijere ovog filma. I tako smo odlučili na ovogodišnjem RAFF-u ne samo održati gala projekciju “Financije velikog vojvode”, već i na tom istom mjestu, na Pjaceti, gdje se nalazilo i prvo rapsko kino, otvoriti novo festivalska kino posvećeno kratkim filmovima, kako je predložio naš selektor Vladan Petković – otkriva Zuber.
Prikazivanja nijemih filmova gotovo uvijek je pratila živa glazba, a tako će biti i na nultom danu festivala, 22. kolovoza. kada će na gala-projekciji “Financija velikog vojvode” glazbenu pratnju osigurati proslavljeni pijanist i skladatelj Matej Meštrović. Kino Murnau će nakon toga postati domaćin kratkometražnim filmovima, medu kojima su “SliceofLife” i “Splashback”
mladih autora Luke Hrgovića i Dine Juliusa, dva filma s beogradskog DOK’N’RITMA, “Rainey” Miloša Tasića i “Putnici” Mirze Ajnadžića, te filmovi studenata Sveučilišta VERN, uz dva dugometražna dokumentarca – “Paviljon 6” Gorana Devića i biografski film o Zoranu Predinu, “Praslovan” Slobodana Maksimovića.
Osim toga, u Zimskom i Ljetnom kinu, RAFF donosi dvanaest filmova, od kojih će njih čak osam imati hrvatske premijere. Svakako treba spomenuti, ističe Zuber, francuski film “Privatni život” redateljice Rebecce Zlotowski. Film o psihijatrici Lilian Steiner (slavna Jodie Foster u glavnoj ulozi), koja istražuje smrt jednog od svojih pacijenata, nakon svjetske premijere na Cannesu, rapska publika će zapravo imati priliku vidjeti i prije francuskih i američkih gledatelja. Tu je i film koji je otvorio Toronto International Film Festival, dokumentarac “Tata”, Line Vdovii i Radua Ciorniciuca, u kojem novinarka – Lina – koja je već godinama otuđena od svog nasilnog oca, otkriva kako je on sada, kao migrantski radnik u Italiji, postao žrtva iskorištavanja i zlostavljanja. Film “U nepoznatu zemlju”, Mahdija Fleifela igrana je drama o palestinskim izbjeglicama u
Ateni, “Kako je duboka tvoja ljubav” Eleanor Mortimer dokumentarne je o skupini morskih biologa koji se bore protiv uništavanja oceana, a “Znanje u sjeni” Eloise Kingvodi nas u Keniju i baca svjetlo na industriju pisanja sveučilišnih eseja … A budući da RAFF voli osluškivati puls publike i na otok dovesti one filmove koji su zabljesnuli na ranijim našim festivalima, u programu našio se i nekoliko domaćih uspješnica, poput hvaljenog “Mirotvorca” Ivana Ramljaka, dokumentarnog filma o
Josipu Reihl-Kiru te splitske crne komedije “Južina” redatelja Ante Marina.
Ovogodišnji partner festivala je Kraljevina Nizozemska, pa iz te zemlje stiže i film “Propagandist” Luuka Bouwmana, o usponu i padu nacista i najmoćnijeg čovjeka nizozemskog filma Jana Teunissena, te simpatični animirani film “Lisac i zečica spašavaju šumu”. To je dio RAFF Juniora, novog obrazovnog programa za djecu, jer, kao što glasi i moto festivala – “Isti·
na treba publiku”, tako je i publiku potrebno odgajati od najmanjih nogu. I osim što će klinci imati priliku gledati neke sjajne filmove među kojima su i “Bumbarovo ljeto” Daniela Kušana te “Aisha” iranske redateljice Shadi Adib, tijekom pet dana festivala iskusni će filmaši mentori svoje male polaznike naučiti kako nastaje film pa i pomoći im da snime svoje prve kadrove!
“Novinari lako mogu postati neprijatelji, optuživani kao izdajice ili suradnici terorističkih organizacija. Trenutačna situacija je doista zabrinjavajuća.”
Sjajna vijest je i to što ćemo na RAFF-u, nakon deset godina, ponovno imati priliku gledati iskusnu novinarku Elizabetu Gojan u akciji, odnosno uživa, u verziji njezina popularnog talk showa “Damin gambit” na Pjaceti, gdje će ugostiti neke sjajne dame. No, ni to nije sve – odabrana gospoda također će dobiti priliku za riječ u programu pod nazivom “Žrtva lovca”.
Ono što Rab Film Festival izdvaja od drugih jest i njihov diskurzivni program koji se tradicionalno obračunava s gorućim
društvenim temama. Ove godine, poseban naglasak RAFF Talka bit će na borbi protiv propagande. Novinari i stručnjaci poput Zorana Kusovca, Nataše Božić, Mile Moralić, Aleksandra Trifunovića, Silvane Menđušić, Žarke Radoje i mnogih drugih raspravljat će o tri ključne teme: “Istraživačko novinarstvo bez redakcije”, “Propaganda: Opasnost koja ne nestaje” i “Učinak istine: mogu li činjenice postati nevidljive?”. U tim diskusijama, bit će razmatrani ozbiljni problemi novinarstva,
posebno u trenucima kada se čak i nedavno ubojstvo novinara u Gazi opravdava tvrdnjom da je bio u funkciji terorističke organizacije.
– Trenutačna situacija je doista zabrinjavajuća, jer novinari lako mogu postati neprijatelji, optuživani kao izdajice ili suradnici terorističkih organizacija. često nas i olako okolina osuđuje, naziva dnovinarima ili crvima. No, moramo priznati i da se novinarstvo, zbog doista velikih pritisaka, u nekim aspektima srozalo, za što smo djelomično sami odgovorni. Na RAFF-u nastojimo otvoriti prostor i za razgovor o takvim stvarima, kako bismo se suočili s izazovima. Naš cilj je povezati novinare i filmske autore, stvoriti prostor za razmjenu ideja, gdje će novinari naučiti alate dokumentarizma, a filmaši alate novinarstva, i možda se inspirirati na djelovanje jer, na kraju, oboje rade isti posao, pričaju tuđe priče- zaključuje Zuber
